Kulturno povijesni spomenici

Bosna i Hercegovina je zemlja dugog i sadržajnog povjesnog pamćenja. Cijeli gradovi su živa spomenička baština minulih vremena, primjerice – Jajce, Kraljeva Sutjeska, Bobovac, Vranduk, Počitelj, Prusac, Mostar, Sarajevo, Tešanj, Maglaj, Gradačac, Stolac i drugi.

Antička vila na Mogorjelu kod Čapljine, kasnoantička bazilika u Brezi, kompleks rimskih zgrada u Putovićima kod Zenice i na Ilidži kod Sarajeva, arheološki su lokaliteti prvog stupnja. Istoričari umjetnosti su registrirali oko 3.000 objekata u BiH, na kojima po standardima UNESCO-a treba obaviti konzervatorsko-restauratorske zahvate.

U skladu sa Konvencijom za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas je na UNESCO Listu svjetske baštine upisano ukupno 936 dobara.  Među njima se nalaze i dobra iz Bosne i Hercegovine: most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i područje Starog mosta starog grada Mostara.

Pored toga, na tentativnoj listi dobara koje zemlja može nominirati u narednom periodu, se nalazi još devet dobara iz BiH. Tentativna ili privremena lista (lista potencijalnih dobara) predstavlja inventar dobara koja se nalaze na teritoriji države, a ona ih smatra pogodnim za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Dobra iz BiH koja se trenutno nalaze na Tentativnoj listi:

  • Prirodno graditeljska cjelina Jajca (10.3.2006)
  • Sarajevo – jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti – trajno otvoreni grad (1.9.1997)
  • Stećci – srednjevijekovni nadgrobni spomenici (18.4.2011)
  • Istorijsko urbano područje Počitelj (2.1.2007)
  • Prirodno i urbano područje Blagaj (11.12.2007)
  • Prirodno i istorijsko područje Blidinje (11.12.2007)
  • Prirodno i istorijsko područje Stolac (11.12.2007)
  • Spomenik prirode pećina Vjetrenica s arhitektonskom cjelinom sela Zavala (11.12.2007)
  • Pećina Vjetrenica (22.11.2004).
  • Stećci

Ako bismo tražili autentičan simbol Bosne i Hercegovine, vjerovatno bi to bio stećak, srednjovjekovni nadgrobni spomenik. Bosna i Hercegovina je 29.01.2015. predala zajedničku nominaciju stećaka za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a, u ime 4 države (Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Srbije).

Bosna i Hercegovina je bila nositelj i koordinator ovog značajnog regionalnog projekta  kojim je nominirano 30 nekropola stećaka . Najveći broj nekropola se nalazi u BiH – 22, po tri u Srbiji i Crnoj Gori i 2 u Hrvatskoj. Od 70 000 evidentiranih stećaka čak 60 000 se nalazi u Bosni i Hercegovini.

Ovu nominaciju Komitet za svjetsku baštinu će razmatrati u veljači 2016.

Jedan od epitafa sa stećaka:

A se leži Hlapac Tihmilić
In ovaj kamen svojim ruhkama usjekoh sebi za života da in mltav vijekovma mohgu jedn dulg san iz života da sanjam.
In da je blagosloven tko tće projti in proklet koji prevaliti.
1417. po Gospodu u lipanj