Posjeta Ambasade BiH Univerzitetskoj biblioteci u Uppsali: najstariji primjerak Uskufijevog rječnika kao simbol zajedničke kulturne baštine

Dana 20.10.2025. godine, ambasador Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj, Nj. E. Bojan Šošić, zajedno s savjetnicom u Ambasadi gospođom Rabijom Mašić, posjetio je Univerzitetsku biblioteku u Uppsali, u pratnji dr. Christine Doctare, poznatom aktivisticom koju za Bosnu i Hercegovinu naročito veže njen angažman na dokumentovanju zločina sistematskih silovanja tokom rata.

Svrha posjete bila je uvid u najstariji poznati primjerak tursko-bosanskog rječnika autora Muhameda Hevaije Uskufija iz 1631. godine, koji se čuva u fondu Uppsala University Library. Uskufijev rječnik se ubraja među najznačajnije spomenike bosanske pismenosti i kulturne historije. Ovo djelo predstavlja jedan od najznačajnijih dokaza kulturne autonomije Bosne u okviru Osmanskog carstva. Napisao ga je bosanski autor, pjesnik poznat i po drugim djelima od značaja za alhamijado književnost, za potrebe govornika turskog jezika, čime je potvrdio posebnost i samosvojnost bosanskog jezičkog i kulturnog identiteta u tom periodu. Uskufijev rječnik ima i posebno mjesto u kontekstu razvoja južnoslavenskih jezika, jer je riječ o najstarijem dvojezičnom rječniku bilo kojeg južnoslavenskog jezika, te svjedoči o visokom stepenu pismenosti, filološke svijesti i kulturne samobitnosti tadašnjeg bosanskog društva, što se ogleda i u autorovom imenovanju svog jezika kao bosanskog. Poređenja radi, rječnik Fausta Vrančića iz 1595. godine je petojezični, a pokriva “dalmatinski jezik”, dok se rječnik Bartola Kašića iz 1599. g. odnosi na “ilirski” ili “slovinski jezik”, koji Kašić još u istoznačnosti tretira i kao bosanski, dalmatinski ili dubrovački jezik. I rječnik Jakova Mikalje (1649/1651) pod naslovom Blago jezika slovinskoga naziva ga također ilirskim, a zanimljivo je da Mikalja u predgovoru tom rječniku navodi da je za temelj uzeo bosanski jezik, “jer svako kaže da je bosanski jezik najljepši”.

U ime institucije domaćina, posjetu su ugostili direktorica Biblioteke gđa Johanna Hansson, koordinatorica za posjetitelje gđa Annika Windahl Pontén i g. Emil Lundin, koji su ambasadora i delegaciju upoznali s historijatom zbirki i načinima čuvanja vrijedne rukopisne građe, kao i korespondencijom švedskih orijentalista koja je propratila kupovinu ovog primjerka Uskufijevog rječnika u Kairu 1924. godine.

Tokom posjete, ambasador Šošić je uručio Biblioteci monografiju dr. M. Hukovića, dr. A. Kasumovića i dr. I. Smailovića pod naslovom Muhamed Hevai Uskufi, uz prateće pismo-darovnicu, koja sadrži sljedeće riječi:

„Ova posjeta mi pruža privilegiju da vidim najstariji sačuvani primjerak Uskufijinog rječnika – izuzetno djelo koje ima dubok kulturni značaj kao najraniji dvojezični rječnik bilo kojeg južnoslavenskog jezika… Ovim poklonom želim naglasiti zahvalnost moje zemlje za pažnju i brigu kojom čuvate ovaj neprocjenjivi spomenik, kao i potvrditi važnost kulturnog pamćenja u jačanju razumijevanja među nacijama.

Molim vas da prihvatite ovu monografiju kao znak prijateljstva i poštovanja, te kao podsjetnik na veze nauke i kulture koje povezuju Bosnu i Hercegovinu i Švedsku. Neka ona posluži kao izraz zahvalnosti za vaše napore u očuvanju Uskufijevog naslijeđa i unapređenju međukulturnog razumijevanja.

Nadam se da će ovaj poklon obogatiti vaše arhive i potaknuti daljnja istraživanja književnog i jezičkog naslijeđa koje predstavlja. Zahvaljujem na toplom gostoprimstvu tokom moje posjete i na prilici da se upoznam s ovako značajnim dijelom naše zajedničke prošlosti. Radujem se nastavku saradnje između kulturnih institucija naših zemalja.”

Pored Uskufijevog rukopisa, ambasador i delegacija imali su priliku da razgledaju i dijelove čuvene Linnean Collection – zbirke posvećene djelu Carla Linnaeusa, te znameniti rukopis Codex Argenteus („Srebrna Biblija“), jedno od najdragocjenijih djela svjetske kulturne baštine koje se čuva u Uppsali.

Ambasador Šošić zahvalio je upravi Biblioteke na srdačnom prijemu i izrazio spremnost Ambasade Bosne i Hercegovine u Švedskoj da, kroz buduće zajedničke projekte, doprinese daljem istraživanju, valorizaciji i promociji bosanske kulturne baštine u okviru internacionalne naučne saradnje.