Pismeno obraćanje skupu povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine i promocije monografije „Bosanska krajina“ Malmö 1995-2025

(Malmö, Kraljevina Švedska, 2.3.2024.)

Ambasador Bojan Šošić

Dragi građani Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj, članovi i prijatelji zajednice građana bosanskohercegovačkog porijekla u Malmöu, okupljeni na obilježavanju Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine i promociji knjige „Bosanska Krajina“ Malmö 1995–2025. Fikreta Tufeka, pričinjava mi zadovoljstvo što vam se makar na ovaj način mogu obratiti, čestitati vam Dan nezavisnosti naše domovine i poželjeti radost, zdravlje i uspješan nastavak aktivnosti u udruženju „Bosanska Krajina“, kao i na privatnom planu.

Navršilo se tridesetdvije godine od održavanja referenduma kroz koji su građani Bosne i Hercegovine u jasnoj većini izrazili da budućnost svoje zemlje vide kao suverene i nezavisne države ravnopravnih građana. I tada, kao i danas, bili smo izloženi najrazličitijim i nekad vrlo štetnim tumačenjima pravnih formulacija koje su sâmo tkivo države, tumačenjima prošlosti svih nas, čak i onih dijelova prošlosti kojima smo jasno svjedočili, a neko je ipak pokušavao da nas ubijedi da smo slijepi pored očiju. Danas se, kao i tad, na opskurnim mjestima bez nas kroje planovi o našoj sudbini, vizija budućnosti koja nam se nudi s raznih strana je često vizija Bosne sa sve manje Bosanaca, a Bosancima po svijetu prijeti i da u njima bude sve manje Bosne.

Od rata naovamo bio sam svjedok tihe transformacije cijele Bosne i Hercegovine i u njoj Krajine. Gledao sam kako se prazni Ključ, nekad grad kraljeva, kako se u Šipovu mijenja oblik prozora i svodova na sve pustijim starim zgradama, kako nekad veliki gradovi postaju mali dok misle da rastu obračunavajući se sa vlastitim parkovima i izletištima, kako ljudi u njima svoj život svode na ljeta i sezone kada će se vidjeti i s vama, današnjom dijasporom, i kako prošlost postaje garantovano teška tema za svaki razgovor, a kamoli to kako i nedavnoj prošlosti pristupaju oni koji su najpozvaniji da se o njoj staraju. Martin Brod je bio mjesto na kojem je internacionalna zajednica nekoć demonstrirala ozbiljnu posvećenost teritorijalnom integritetu dejtonske Bosne i Hercegovine. Sada su neka druga vremena. Želim da vjerujem da su sedre Martin Broda i Bihaća mjesta koja će hodočastiti i švedski turisti i diviti se šarenilu jesenjih boja bosanskih šuma gdje god se okrenu, jer neponovljiva ljepota Krajine to zavrjeđuje.

Građani smo zemlje čije ime je nekad bilo epitom ponosa, a Krajišnici taj ponos možda najdosljednije i bez kolebanja i u sadašnjosti njeguju, ne zaboravljajući šta je Bosna i šta treba da bude. Djelovanje udruženja kao što je vaše predstavlja ostvarenje plemenite obaveze da se o Bosni i Hercegovini ispravno govori i misli, jer samo tako se može suprotstaviti perfidnim potezima onih koji našoj zemlji ni danas ne žele dobro. Jasno i neporecivim činjenicama prožeto tretiranje prošlosti treba da nas vodi u oblikovanje sadašnjosti i beskompromisnu posvećenost da Bosnu, jedino mjesto koje Bosanci mogu i trebaju da grade po svom nahođenju i svojoj mjeri, čine na svakom koraku i u svakom smislu boljom, za sebe, za svakoga bez proizvoljnih razlika, za generacije koje će tek doći.

Autoru Fikretu Tufeku čestitam na izdavanju knjige „Bosanska Krajina“ Malmö 1995–2025. Dragi prijatelji, dragi Bosanci, dragi Krajišnici, želim vam sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!