Turku, Republika Finska, 2.3.2024.
Ambasador Bojan Šošić
Navršilo se tridesetdvije godine od održavanja referenduma kroz koji su građani Bosne i Hercegovine u jasnoj većini izrazili da budućnost svoje zemlje vide kao suverene i nezavisne države ravnopravnih građana. Dešavalo se to u okolnostima izvjesne disolucije Jugoslavije. Internacionalna arbitražna komisija tada je utvrdila pravo Bosne i Hercegovine kao republike na samoodređenje. Princip prava na samoodređenje, podsjetila je tad Komisija, služi zaštiti ljudskih prava. I tada, kao i danas, bili smo izloženi najrazličitijim i nekad vrlo štetnim tumačenjima pravnih formulacija koje su sâmo tkivo države, tumačenjima prošlosti svih nas, čak i onih dijelova prošlosti kojima smo jasno svjedočili, a neko je ipak pokušavao da nas ubijedi da smo slijepi pored očiju. Danas se, kao i tad, na opskurnim mjestima bez nas kroje planovi o našoj sudbini, vizija budućnosti koja nam se nudi s raznih strana je često vizija Bosne sa sve manje Bosanaca, a Bosancima po svijetu prijeti i da u njima bude sve manje Bosne. U te protekle 32 godine, Bosna i Hercegovina je bila izložena i nesmiljenoj agresiji i mnogi od nas su na najteže načine iskusili rat kroz koji je branjena nezavisnost Bosne i Hercegovine, njen suverenitet i teritorijalni integritet. U tom, najtežem vremenu novije povijesti naše domovine, mnogi od vas su došli i u Republiku Finsku. Od tada do danas, čuvali ste i gajili bosanskohercegovački identitet u svojim zajednicama i prenosili ga na nove generacije. Radujemo se svakom ulaganju zajedničkih napora da se tako djeluje i u budućnosti.
Dejtonskim Ustavom 1995. godine utvrđeno je da Bosna i Hercegovina u današnjem ustroju nastavlja postojanje nekadašnje Republike Bosne i Hercegovine prema međunarodnom pravnom poretku. Isti taj Ustav jasno navodi da se Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama u Bosni i Hercegovini izravno primjenjuje i iznad je svakog prava. Ipak, presude Evropskog suda svjedoče da se ljudska prava u Bosni i Hercegovini osporavaju i krše. Zajedno s vama, građanima Bosne i Hercegovine u Finskoj, želimo raditi na vraćanju i uspostavi onih standarda koji će desetljećima koja su iza nas dati smisao borbe za pravu i potpunu nezavisnost naše domovine, po mjeri njenih građana, sa svim pravima koja im pripadaju. Bosna i Hercegovina budućnosti mora biti zemlja obrazovanja, znanosti, obraćanja pažnje na životnu sredinu, zemlja mira i slobodne ekonomije.
Djelovanje zajednica kao što je vaša, predstavlja ostvarenje plemenite obaveze da se o Bosni i Hercegovini ispravno govori i misli, jer samo tako se može suprotstaviti perfidnim potezima onih koji našoj zemlji ni danas ne žele dobro. Jasno i neporecivim činjenicama prožeto tretiranje prošlosti treba da nas vodi u oblikovanje sadašnjosti i beskompromisnu posvećenost da Bosnu, jedini komadić planete koji Bosanci, ma gdje bili i ma kako dobro bili uklopljeni u sredinama u kojima su se obreli, mogu i trebaju oblikovati po svom nahođenju i po svojoj mjeri. Bosna nam „nije data, nego zadata“. Tu i takvu nezavisnost Bosne i Hercegovine gradili su i branili mnogi koji zaslužuju da ih pamtimo. Činimo našu domovinu na svakom koraku i u svakom smislu boljom, za sebe, za svakoga bez proizvoljnih razlika, za generacije koje će tek doći.
Dragi prijatelji, dragi Bosanci, zajedno sa službenicima i uposlenicima Ambasade Bosne i Hercegovine u Stockholmu želim vam sretan Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!